UKIDA SE GRB CAZINA?: Za političare iz RS-a ovaj grb je diskriminirajući

Autor UKIDA SE GRB CAZINA?: Za političare iz RS-a ovaj grb je diskriminirajući komentari
UKIDA SE GRB CAZINA?: Za političare iz RS-a ovaj grb je diskriminirajući

U BiH su sporni mnogi grbovi gradova i kantona, entitetski su proglašeni neustavnim, dok je državni nametnut.

Šahovnica, četiri slova S, orlovi, ljiljani, obrisi džamija i crkava, polumjesec, križevi i krstovi, simboli su na brojnim grbovima u Bosni i Hercegovini, zbog kojih vlasti oba bh. entiteta vode međusobnu bitku za njihova ukidanja, pozivajući se na diskriminaciju nekog od tri naroda.

Grbovi Banje Luke, Nevesinja, Vlasenice, Kantona 10, ali i oni Federacije BiH i Republike Srpske već su proglašeni neustavnim.

Političari iz RS-a nekoliko godina traže i ukidanje grbova 11 općina i gradova u FBiH, kao i Posavskog kantona, međutim, nedavno se Ustavni sud BiH proglasio nenadležnim za to pitanje, prebacujući lopticu na entitetske sudove.

U tom paketu, sporni su grbovi Bosanske Krupe, Cazina, Ključa, Velike Kladuše, Čelića, Breze, Visokog, Zenice, Posušja, Vogošće te Kupresa, jer predstavnici vlasti ovog entiteta tvrde da na njima ne mogu biti simboli polumjeseca, šahovnice i džamija.

Historičar Enver Imamović smatra da je grb bilo kojeg grada u oba entiteta, ako sadrži vjerski ili nacionalni znak samo jednog naroda, neprihvatljiv.

“Ipak, primjedba poslanika iz RS-a bila bi u redu da na njihovom području nema grbova koji sadrže vjersko-nacionalne elemente na koje upravo oni ukazuju. Prvi primjer je grb RS-a koji u cijelosti sadrži srpske nacionalne elemente.”

Kako kaže, praksa je, a i zakonska osnova, da se prilikom određivanja grbova u svakoj zemlji strogo vodi računa da ni u kojem slučaju ne može dominirati obilježje, odnosno znak, koji je uzet iz sadržaja druge države.

‘Problem polumjesec, a ne vide krst’

Autor jednog od grbova koji su sporni za RS, onog općine Cazin, tvrdi da on nije nastao na bilo kakvoj nacionalnoj ili vjerskoj ideji, niti nosi poruku diskreditacije bilo kojeg naroda.

“Silueta utvrde i džamije koja se nalazi na grbu Cazina bila je u upotrebi i prije njegovog nastanka, ali i prije ratnih događanja”, objašnjava Danijel Obajdin.

Dodaje da ljiljan, preuzet sa tadašnjeg grba Federacije BiH, naglašava povezanost sa izuzetno brojnim iseljeništvom.

“Apsurdno je da objekat koji je stotinama godina predstavljao simbol grada, a igrom slučaja je to vjerski objekat, postane predmetom spora, a aplicirao se godinama prije ratnih događanja. Apsurdno je i da se smatra da sam ja stvarao „nacionalistički“ grb, a pri tome nemam nacionalnu, vjersku, egzistencijalnu, rodbinsku ili bilo kakvu prisniju vezu sa Cazinom.”

Mile Srdanović, autor grba Zenice koji je također sporan za vlasti u RS-u, kaže da četiri centralna simbola predstavljaju različite epohe ovog grada.

“Tu je jedan od šest križeva sa ploče Kulina Bana koja je pronađena u blizini Zenice, potom ide polumjesec kao simbol turskog perioda, pa onda simbol rudarstva, ujedno i simbol austrougarske epohe.”

“Nažalost, što se tiče zlonamjernog tumačenja sadržaja grba, ne postoji način da se promijeni optika posmatrača koji vidi i problematizira polumjesec, a ne vidi križ odnosno krst”, kazao je.

Imamović smatra da bi kompromis bio da se u kreiranju grbova uzimaju historijske podloge, prije svega arhitektonski elementi, kao što su kule, ili lik neke životinje, što je praksa u mnogim gradovima u Evropi.

Bikovi i puške kao simboli

Međutim, upravo je idejno rješenje grba Banje Luke koji sadrži likove bikova, izazvao mnoge kritike i polemike u javnosti.

Grb ovog grada proglašen je neustavnim prije dvije godine, jer je predstavljao samo jedan narod, a autori novog prijedloga su arhitekta i pravnik iz Beograda.

Srđan Marlović, jedan od njih, rekao je da je bilo teško ispoštovati sve zahtjeve jer Banja Luka ima bogatu historiju, ali i komplikovanu političku situaciju.

"Crvena boja na štitu simbolizuje tlo banjalučke regije, a crvena, kao boja, je heraldički najprisutnija u lokalnoj tradiciji. Reka Vrbas je centralno polje, heraldički stub, koja je dala gradu život."

Za dva bika koja se nalaze na grbu, autori kažu da je čest heraldički motiv.

"Banjaluka ima jednu specifičnu i, rekao bih, srećnu okolnost da postoji jedno bogato nasleđe, etnografsko nasleđe, specifična narodna tradicija borbe bikova u Krajini", kazao je drugi autor Zoran Nikolić.

Istovremeno sa banjalučkim, neustavnim je proglašen i grb Nevesinja, ali još nije predložen novi.

Autor starog, Miroslav Bovan, ranije je naveo da “krst i četiri ocila simbolizuju prisustvo Nemanjićke države na ovim prostorima”.

“Hrast sa žirovima je simbol života i rodnosti, planina Velež čuva i štiti Nevesinje, a puške simbolizuju slobodarsku tradiciju tog grada.”

Međutim, posljednjih godina nisu bili sporni samo grbovi općina i gradova.

Grb Kantona 10, nekadašnjeg Livanjskog kantona, koji je bio varijacija šahovnice, odnosno hrvatskog grba, ukinut je još 1998. godine, međutim, on se još de facto koristi.

Za RS sporan je i grb Posavskog kantona koji sadrži šahovnicu, dva zlatna ljiljana i prikaz rijeke Save.

Obilježja nosili ratni zločinci

Međutim, i sami grbovi entiteta su proglašeni neustavnim.

Federacija BiH nema svojih simbola već osam godina, otkako je zastavu i grb na kojima su ljiljani i šahovnica, Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, jer ne sadržava obilježja srpskog naroda.

Od tada se u Federaciji u javnim ustanovama koriste državna obilježja, jer članovi komisije koju je imenovao Parlament kako bi izabrala nova, nisu uspjeli postići konsenzus o tome da li grb i zastava FBiH treba da budu sa etničkim obilježjima ili bez njih.

Grb Republike Srpske 2007. proglašen je neustavnim, te je skupština ovog entiteta usvojila amblem kao prelazno rješenje koje se još upotrebljava.

Historičar Enver Imamović tvrdi da problem oko grbova nastaje jer u BiH nije definirana zakonska regulativa koja se odnosi na veksilološka i heraldička komponiranja.

“To je razlog zašto su oni sporni, tim više, što su u proteklom ratu počinitelji mnogih zločina nosili nacionalno-vjerska obilježja pa su kao takva kompromitirana kod sva tri naroda.”

Čak ni zastava i grb same države nisu postignuti dogovorom niti sadrže historijske elemente ili simbole specifične za BiH, jer su 1998. godine nametnuti odlukom tadašnjeg visokog predstavnika.

Izvor: Al Jazeera

Ocjeni članak
0 (0 glasova)

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnicki racun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i ukljuci se u raspravu.

Cazin - Registriraj se


Komentari



Marketing

Anketa: Preferirate li kupovinu domaćih bh. proizvoda?